POSLANIKOVA A.S. DJECA

Objavljeno Decembar 2014// priredila Sanela Vukić

Kao što je ranije spomenuto, Poslanik, alejhisselam, imao je sedmero djece: tri sina i četiri kćeri. Svu djecu, izuzev Ibrahima, rodila je hazreti Hatidža, radijallahu anha. Kao i svaki drugi detalj u vezi s njegovim životom i djelom, i djeca poslednjeg Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bila su tema istraživanja islamskih učenjaka. Zbog toga ćemo ukratko iznijeti najvažnije biografske podatke o Poslanikovoj djeci i unučadi.


Kasim i Abdullah imena su dvoje Poslanikovih sinova oje je rodila hazreti Hatidža. Prvo je rodila Kasima i po njemu je Poslanik dobio nadimak Ebu-l-Kasim, a nakon toga je rodila kćeri, pa onda sina Abdullaha. Oba sina umrla su u Mekki, u ranom djetinjstvu, te zbog toga o njima nema mnogo podataka u biografskoj literaturi. Smrt djece, inače, veoma teško pada roditeljima, bilo gdje i bilo kada, pa je i Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovoj vjernoj supruzi Hatidži bilo veoma teško kada su im umrli sinovi. Neka arapska plemena u predislamsko doba (džahilijjet) imala su jedan krajnje nehuman običaj, a to je ne'du-l-benat – zakopavanje žive ženske djece. To su činili zbog toga što se u njihovoj paganskoj vjeri smatralo da ženska djeca donose nesreću za porodice u kojima se rađaju. Zato su samo zbog toga nužne reprodukcije svoga roda ostavljali pokoju djevojčicu da živi kako bi mogla rađati djecu. Naravno, Poslanik, alejhisselam, nikada nije ispoljavao bilo kakav oblik paganske religioznosti niti je učestvovao u njihovim obredima.


U sredini u kojoj su ženska djeca zakopavana, smrt muške djece smatrana je posebnom tragedijom. To su i mušrici iskoristili kada su Poslaniku upućivali prigovore. Oni su, naime, govorili da će Poslanik, s obzirom da su mu pomrla muška djeca, ostati ebter, tj. bez spomena i nasljednika. O tome se u suri El-Kevser govori u Kur'anu časnom: „Mi smo ti (Muhammede), uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi (i prigovara ti zbog smrti tvoje djece) sigurno će bez pomena ostati.“


U svim sirama navodi se da je Poslanik, nakon stupanja u brak, od svoje supruge Hatidže dobio kao dar mladog roba koji se zvao Zejd ibn Harise. (U to vrijeme robovlasništvo je bilo zastupljeno ne samo među Arapima već i cijelim Starim svijetom) Poslanik ubrzo oslobađa Zejda i, s obzirom da su mu muška djeca umirala, uzima ga za svog posinka. Zejda su tada počeli zvati Zejd ibn Muhammed i on poslije postaje stalni član Poslanikove porodice. Kasnije će Objava dokinuti taj običaj i regulisati propise u vezi s usvajanjem djece. Zejd ibn Harise je do kraja života uživao posebno mjesto kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Od svih ashaba jedino je on po imenu spomenut u Kur'anu časnom (sura El-Ahzab, 37. ajet), što predstavlja posebnu počast. Poginuo je kao šehid, rahijallahu anhu, u Biti na Mu'ti, osme godine po Hidžri, noseći bajrak Islama i hrabro se boreći protiv Bizantinaca i njihovih arapskih saveznika.


Zejneb je najstarija Poslanikova kćerka. Poslanik ju je udao za Ebu-l-Asa ibn Er-Rebi'u, sina Hatidžine sestre Hale. Kada je Poslaniku počela stizati Objava, mušrici su zahtijevali od Ebu-l-Asa da razvjenča Zejnebu, što je on odbio. Ebu-l-As je učestvovao u Bici na Bedru u mušričkom taboru i bio je zarobljen. Dirljiva je pričakoja se tim povodom spominje; Zejneb je za otkup svoga muža poslala ogrlicu koju je dobila kao poklonod svoje majke Hatidže. Tu ogrlicu Poslanik, alejhisselam, je ranije poklonio svojoj voljenoj ženi. Nakon savjetovanja s ashabima, ogrlica je vraćena Zejnebi, a njen muž je pušten na slobodu. On se tada zavjetovao da će po povratku u Mekku dopustiti Zejnebi da učini hidžru u Medinu. Svoj zavjet je ispunio, a ubrzo nakon toga i on je primio Islam i pristigao u Medinu. Poslanik ga je tada ponovo oženio Zejnebom. Zejneb, kći Muhammeda, alejhisselam, preselila je na Ahiret početkom osme godine po Hidžri,  Ebu-l-Asu je rodila kćerku kojoj su dali ime Umama. Poslanik je svoju unuku mnogo volio i rado se igrao s njom. Kasnije, kada je na Ahiret preselila njena tetka hazreti Fatima, Umama se udala za hazreti Aliju, ali s njim nije imala djece. Nakon Alijine pogibije, udala se za čovjeka po imenu Mugire ibn Nevfel i s njim rodila sina po imenu Jahja. U biografskoj literaturi navodi se da Jahja nije imao potomstvo.


Nakon Zejnebe, hazreti Hatidža je Poslaniku rodila Rukajju, a nakon nje Ummu Kulsum. Kada su odrasle, Rukajja i Ummu Kulsum su se udale za sinove Poslanikovog amidže Ebu Leheba: Rukajja za 'Utbu, a Ummu Kulsum za 'Utejbu. Ebu Leheb i njegova supruga Ummu Džemil postali su veliki protivnici Muhammeda, alejhisselam, kada je on počeo da poziva u Islam. Da bi dodatno napakostili Poslaniku, njih dvoje su nagovorili svoje sinove da razvjenčaju Poslanikove kćeri, što su oni i učinili. Nakon toga, Rukajja se udaje za Osmana ibn Affana i zajedno s njim čini hidžru, prvo u Abesiniju, a potom u Medinu. U Abesiniji je rodila sina kojem su dali ime Abdullah. Abdullah nije dugo živio; umro je u šestoj godini života u Medini, a u kabur ga je položio njegov djed, hazreti Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. Rukajja, takođe, nije dugo živjela: umrla je u Ramazanu druge godine po Hidžri, za vrijeme Bitka na Bedru.
Nakon Rukajjine smrti, Osman od Poslanika prosi njenu sestru Ummu Kulsum i Poslanik se s time slaže. Zbog toga što je dva puta bio Poslanikov zet i oženio njegove dvije kćeri, hazreti Osman je nazvan Zu-n-Nurejn (Vlasnik dva nura), čime se aludira na dvije Poslanikove kćeri. Ummu Kulsum preselila je na Ahiret devete godine po Hidžri. Nije zabilježeno da je rađala djecu.


Fatima ez-Zehra je najmlađa Poslanikova kćerka. Rođena je kada je Poslaniku bilo, otprilike, trideset i pet godina i njeno rođenje se poklapa s događajem u vezi s postavljanjem Hadžeru-l-esveda prilikom rekonstrukcije Kabe. (...) U toj godini Poslanik je, s obzirom da je njegov amidža Ebu Talib imao brojnu porodicu pa mu je trebalo na neki način pomoći, dogovorio s amidžom Abbasom da svako od njih uzme u svoju kuću po jendo Ebu Talibovo dijete: Poslanik je uzeo Aliju, radijallahu anhu, a Abbas Dža'fera. Tako je hazreti Fatima odrasla igrajući se sa hazreti Alijom jer su njene sestre bile udate i prešle su u kuće svojih muževa. Hazreti Fatima bila je dražesno i Poslaniku posebno drago biće. O njoj i njenim vrlinama Poslanik je izrekao više hadisa. Kada je odrasla Poslanik ju je vjenčao za Aliju, radijallahu anhu. To se desilo godinu dana nakon Hidžre, a njihov bračni život počeo je godinu dana kasnije. U tom braku rođeni su Poslanikovi unuci: Hasan, Husejn i Muhsin, te unuke: Ummu Kulsum i Zejneb. Hazreti Fatima, radijallahu anha, preselila je na Ahiret šest mjeseci poslije svoga oca, tj. trećeg Ramazana jedanaeste godine po Hidžri. Preko njenih sinova hazreti Hasana i Husejna, radijallahu anhuma, nastavljeno je potomstvo poslednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.


(knjiga: SIRA: životopis poslednjeg Allahovog Poslanika; Safvet Halilović; 4. dopunjeno izdanje; Sarajevo: Dobra knjiga, Zenica: Islamski pedagoški fakultet; 2013.; str. 102-105.)